fbpx

Da li prvo otplatiti dugove ili uštedeti za zlatnu rezervu (fond za nepredviđene situacije)?

Dilema oko otplate dugova ili stavljanja novca na štednju

 

Osnove

Pre nego što uplovimo u detalje oko stvaranja „zlatne rezerve“ to jest ušteđevine za nepredviđene situacije („emergency fund“) i pre nego što pričamo o otplati dugova, važno je da u budžetu pokrijemo osnovne, neophodne stavke.

To znači da je važno da prvo pokriješ svoje troškove koje znaš da ćeš ih sigurno imati i koje se ponavljaju iz meseca u mesec.
Tu spadaju troškovi za ishranu, režijski troškovi, za zakupninu, sve što treba da obavezno platiš i da preživiš mesec. Takođe tu spadaju i rate koje moraš da platiš za kredite, kreditne kartice, dozvoljeni minus itd.

Kada bismo posmatrati metodu 50-30-20 raspoređivanja budžeta, ove nabrojane stavke bi spadale pod troškove za potrebe.

Kada si te troškove pokrila/o, tada možeš da se posvetiš sledećim koracima.

Neplanirani troškovi

Najinteresantnije oko neplaniranih troškova je što oni u stvari nisu toliko iznenadni, jer najčešće znamo da će se kad tad javiti. Jedino ne znamo tačno kada. Popravka auta, servis, poseta zubaru, popravka u stanu ili nekog uređaja i sl. Iz tog razloga je dobro da za te troškove unapred pripremiš fond – zlatnu rezervu iz kojeg ćeš uzeti novac ako bude zatrebalo.

Zašto je bitno da pokriješ osnovne troškove a da imaš i rezervu?

Lako možemo uvideti zašto nam je plaćanje mesečnih računa najveći prioritet: treba nam krov nad glavom i hrana da preživimo.
Ali ipak su tu ostali i oni drugi troškovi koji se javljaju. Teže je unapred odvojiti novac za popravku auta, zuba i to u momentu kada je sve u redu, a opet borimo se sa dugovima!

Ako ne stvoriš fond za popravu auta, zuba i sl., tada te „neočekivane” situacije lako mogu da dovedu do novog duga, to jest rizikuješ da upadneš u (novi) dug. Naravno, činjenica je da ako stvoriš prvo zlatnu rezervu, tada su postojeći dugovi još uvek tu i plaćaš na njih kamatu.

I tu stižemo do višestruke dileme: da li prvo otplatiti dugove ili prvo stvoriti zlatnu rezervu, a i koliko uopšte treba da iznosi naša rezerva?

Koliko treba da iznosi „zlatna rezerva” to jest fond za nepredviđene situacije

Ovo je bitno pitanje koje utiče na celu dilemu.

Različiti stručnjaci imaju različito mišljenje, ali recimo da se taj iznos kreće od 3-6 tvojih osnovnih mesečnih troškova, ili 6-12 meseci osnovnih troškova. Važno je ovde da primetiš da je reč o osnovnim-minimalnim troškovima koje moraš da platiš, a ne o tvojim standardnim troškovima.


Broj meseci koje planiraš za stvaranje zlatne rezerve bi trebalo da bude u skladu sa tvojom procenom koliko meseci bi trebalo da ti budu pokriveni osnovni životi troškovi u slučaju gubitka posla i sl. To posmatraš na osnovu toga koliko je brzo realno da nađeš novi posao i sl. Preduzetnici isto treba da imaju u vidu različite situacije, šta ako im opadnu prihodi, ili šta ako npr. usled bolesti ne mogu da obavljaju posao jedno vreme. Te mesece treba da pokriju nekako.

Prvi koraci i odgovor na dilemu


Pre nego što te gornja računica baci u razmišljanje i obeshrabri, pogledaj koje korake preporučuju ljudi koji se bave ovom temom.


1) Prvo stvori MINI fond za nepredviđene situacije

Dejv Remzi preporučuje ljudima da stvore fond od minimum 1,000 dolara (njegova ciljna grupa su ljudi u Americi, tako da imaj u vidu da je taj iznos njegova preporuka za ljude u zemlji sa nešto većim primanjima). Drugi kažu da je za taj minimalni fond zgodno da imamo iznos za troškove za 1 mesec.

Dakle kao prvi korak je korisno da se stvori fond za nepredviđene situacije sa nekim manjim iznosom (zacrtaj sebi koji da to bude iznos), a stvaranje rezerve za 3-12 meseci života ostavljamo za kasniji korak. Kada imaš osnovni fond, isti će ti najverovatnije pružiti bazični osećaj sigurnosti.

2) Otplati dugove

Kada imaš osnovni fond, „štek”, sledi otplata dugova.
Da sada ne uđem u dublju analizu strategija otplate dugova, iste se svode na to da kreneš prvo da otplaćuješ ili:

  • dug sa najvećom kamatom
  • najmanji dug.

Ako imaš dugove na koje je godišnja kamatna stopa visoka, tada ako se fokusiraš na otplatu duga, dosta ćeš uštedeti na kamati.

Zaduživanje koje uglavnom nosi sa sobom dosta velike kamate je kada koristiš kreditne kartice ili dozvoljeni minus. Pogledaj ovde izveštaj Narodne banke Srbije o prosečnoj visini kamate na godišnjem nivou za dozvoljeni minus (koje se zove još i prekoračenje po tekućem računu). Kao što vidiš, kreće se oko 28% godišnje. Na 50,000 dinara dozvoljenog minusa je godišnja kamata 14,000 dinara.

Ako koristiš strategiju otplate najvećeg duga, tu potencijalno možeš najviše da uštediš na kamati ako budeš istrajan/na u otplati. Strategija otplate prvo najmanjeg duga ima prednost u pozitivnoj psihologiji, jer će otplata makar i manjeg duga u celosti, da te motiviše da nastaviš da otplaćuješ sledeći.

3) Uštedi za preostali deo zlatne rezerve

U jednom momentu dolaziš u situaciju kada ti je ostao samo npr. stambeni kredit, studentski kredit ili neko drugo zaduženje koje ima relativno malu kamatnu stopu.

Tada možeš da nastaviš sa usmeravanjem dela tvog budžeta na stvaranje zlatne rezerve za više meseci tvojih troškova. Bitno je da zacrtaš konkretni iznos, kao što sam već ranije opisala.

Neke banke plaćaju kamatu za štednju po viđenju (kada ne moraš da oročiš novac), pa možeš da istražiš i tu opciju, dok neke banke imaju opciju oročene štednje kod koje čak i u slučaju razoročenja (kada prekineš štednju) ti ostaje deo kamate.

4) Kada si stvorio/la zlatnu rezervu

Kada dođeš do zacrtanog iznosa zlatne rezerve, javlja se novo pitanje: da li sada da otplatiš dugove koji imaju manju kamatu ili da umesto toga investiraš novac. O toj dilemi sam ovde više pisala.

U procesu stvaranja ušteđevine i otplati dugova je važno da sagledaš i širu sliku, da radiš i na mindsetu, na traženju rešenja i novih mogućnosti. Ne razmišljaj samo iz pozicije trenutne zarade, već razmisli i kako možeš da stvoriš dodatnu zaradu makar dok ne postigneš svoje ciljeve. ao i u svemu kada je reč o upravljanju ličnim finansijama, veoma je važno da nađeš model koji tebi i tvojoj finansijskoj situaciji najviše odgovara.

Podeli sa mnom koji načini su tebi bliski i koji su ti pomogli.


Želiš da preuzmeš kontrolu nad ličnim finansijama?

Stojim ti na raspolaganju za 1na1 konsultacije ili finansijski koučing, a možeš da kreneš i tako što ćeš prvo preći moju e-knjigu sa praktičnim vežbama i alatima. Još jedna opcija je online kurs o ličnim finansijama. Ako imaš neko pitanje ili želiš da zakažeš konsultaciju odnosno koučing sesiju slobodno mi se javi na email ovde.

Ako ti je ovaj tekst koristan, pročitaj i:

 

Korpa
Scroll to Top

TABELA ZA VOĐENJE FINANSIJA​

Prijavi se na moj newsletter da bi dobijao/la redovne savete, obaveštenja i ponude u vezi sa finansijama, vođenjem kućnog budžeta, štednjom, investiranjem, biznisom, kursevima i predavanjima. Već u prvom emailu dobićeš besplatno tabelu za vođenje ličnih finansija i uputstvo.

Hvala!
Uspešno si se prijavio/la na newsletter!
Na email ti je poslata tabela.
U slučaju da ti ne stigne email [proveri i spam/junk/promotions email] ili budeš imao/la problem sa otvaranjem fajlova, kontaktiraj me direktno na moj email.